Ne odustajemo od koncepta projekta Južni zid, ali kula Svih svetih više ne može čekati. Do raspisivanja odgovarajućeg natječaja, cilj nam je privremeno urediti šetnicu i omogućiti njezino redovno korištenje. S radovima planiramo započeti odmah po završetku sezone.

Kada je prije četiri godine preuzela dužnost gradonačelnice Grada Korčule, Niku Silić Maroević dočekali su neugodni prizori u samom srcu grada – raskopana kula Svih svetih i most bez atesta za sigurnost. Iako je u međuvremenu obnovljen cijeli drveni plato na kuli, građanima je, sasvim razumljivo, već dosta prizora ruševina u središtu povijesne jezgre.

– Za ovaj projekt već smo uložili značajna sredstva u izradu projektne dokumentacije i arheološka istraživanja. Kako bismo vratili normalnu funkciju ulice, s radovima planiramo započeti odmah po završetku sezone. Do raspisivanja odgovarajućeg natječaja, cilj nam je privremeno urediti šetnicu i omogućiti njezino redovno korištenje. Ne odustajemo od koncepta projekta Južni zid, ali kula Svih svetih više ne može čekati, objašnjava gradonačelnica.

Kula Svih svetih dio je velikog projekta Južni zid koji obuhvaća i niz drugih povijesno značajnih obrambenih i javnih prostora: Veliku i Malu kneževu kulu, Knežev dvor, Ljetnu pozornicu, kulu Revelin i utvrdu Forteca.

Od prosinca 2017. do ožujka 2021. trajala je prva faza projekta koja je imala za cilj izraditi projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju svih spomenutih obrambenih utvrda, a sufinancirana je sredstvima Europske unije iz poziva “Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine”.

Prva faza također je uključivala arheološka istraživanja na kuli Svih svetih, te izradu arhitektonskih izvedbenih projekata stalne izložbe.

Projektantska procjena troškova radova i opremanja Južnog zida, prema pripremljenoj dokumentaciji iz prve faze projekta, iznosila je 122.500.000 kuna – iznos koji Grad Korčula ne može osigurati bez značajnih bespovratnih sredstava. 

Gradonačelnica Nika Silić Maroević smatra kako je potrebna promjena pristupa i oslanjanje na vlastite snage i nacionalne fondove.

– Natječaj kojim su se povukla sredstva za projektnu dokumentaciju iz prve faze implicirao je pogodan natječaj za drugu fazu, odnosno radove, a takav natječaj nikada nije izašao. Novo financijsko razdoblje 2021.-2027. donijelo je promjene u prioritetima s naglaskom na održivost, zelene tehnologije, digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost. EU fondovi ruše projekte u kojima je nemoguće intervenirati da se osigura pristupačnost osobama slabije pokretljivosti i slično, a naša baština uživa visoku razinu zaštite i veće intervencije su stoga nemoguće“, kaže gradonačelnica.

Prvi poziv koji je djelomično odgovarao projektu Južnog zida bio je “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti”, financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026.

– Grad Korčula je u veljači 2023. prijavio projekt rekonstrukcije Južnog zida u vrijednosti od 43.440.660,71 kuna koliko je bilo prihvatljivo Prvim pozivom kojim smo se natjecali za raspoloživih 185.000.000 kuna unutar programske skupine “Posjetiteljska infrastruktura”. Konkurencija je bila široka i uključivala je projekte ne samo iz kulture, već i iz sektora prirodne i gastro/eno baštine, a dodatni izazov predstavljali su kriteriji vezani uz energetsku učinkovitost i “zelene” tehnologije, koje objekti pod strogom konzervatorskom zaštitom, kao što su naše kule, ne mogu zadovoljiti. tj postići rezultate kao što to može standardna infrastruktura.

U okviru tog poziva prijavljena je i rekonstrukcija te opremanje Kule Svih svetih, Revelina, te Velike i Male kneževe kule – maksimalno moguće u skladu s ograničenjem vrijednosti prijave i broja dozvoljenih prijava po prijavitelju. Projektna prijava prošla je sve faze provjere i prihvaćena je, no nije ostvarila dovoljan broj bodova za financiranje iz dostupnih sredstava“, kaže gradonačelnica.

Drugi poziv bio je “Obnova javne kulturne infrastrukture”, ali budući da su po pravilima prihvatljive bile prijave samo za jedan objekt, Grad Korčula je u travnju 2024. iskoristio mogućnost prijave do tri projekta, te prijavio rekonstrukciju Kule Svih svetih, Fortece i uređenje Ljetne pozornice.

Iako je za sve projekte postojala valjana projektna dokumentacija izrađena u okviru EU poziva te su ishođeni svi potrebni akti za građenje, prijave su odbijene zbog nedovoljne pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću – što u slučaju kulturne baštine pod konzervatorskom zaštitom predstavlja poseban izazov.

– Na rezultate oba natječaja čekali smo jako dugo, što smatram također velikom preprekom u donošenju odluka. Grad Korčula danas stoji pred važnom strateškom odlukom o daljnjoj realizaciji projekta Južnog zida i obnove obrambenih kula. S obzirom na postojeće prepreke i aktualne uvjete financiranja, razmatraju se dvije ključne opcije, navodi gradonačelnica.

1. Revizija postojeće projektne dokumentacije, kako bi se uključile prilagodbe koje omogućuju pristupačnost osobama s invaliditetom. To bi zahtijevalo dodatne konzultacije i suglasnosti konzervatora, a moguće i ishođenje suglasnosti nadležnog ministarstva za izuzeće od pojedinih obveza osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom, uvažavajući specifičnosti kulturne baštine.

2. Redefiniranje pristupa obnovi, kroz model postupne sanacije i zaštite kula bez izgradnje interpretacijskih centara i prateće infrastrukture. Takav model potencijalno znatno smanjuje troškove i može omogućiti bržu provedbu, ali istovremeno ograničava turistički i edukativni potencijal.

– Grad Korčula ostaje predan očuvanju i održivom razvoju kulturne baštine te će, u dijalogu s nadležnim institucijama i lokalnom zajednicom, nastaviti tražiti najbolja rješenja koja uvažavaju i zakonodavne okvire i stvarne mogućnosti financiranja. O svim budućim koracima, javnost će biti pravovremeno i transparentno obaviještena, poručuje gradonačelnica Nika Silić Maroević.